Ulica sv. Mateja 70/a, 10000 Zagreb

Nevladine organizacije

Civilno društvo (lat. civis – građanin) u najširem smislu predstavlja građane koji se organiziraju kako bi ukazali na neki problem ili na neku potrebu u zajednici te ih riješili. Organizacije civilnog društva nazivaju se dobrovoljnim, neovisnim, neprofitnim, nevladinim ili trećim sektorom. Uz civilno društvo (civilni sektor) postoje još dva sektora – javni (državni) i privatni sektor (tržište). Ono po čemu je civilno društvo karakteristično jesu vrijednosti i načela na kojima se temelji – dobrovoljnost, sloboda udruživanja, solidarnost, filantropija (dobrotvornost), transparentnost, supsidijarnost, demokracija, poštivanje ljudskih prava i tolerancija.

Dva osnovna organizacijska oblika civilnog društva su zaklade i udruge, a udruge su najbrojniji oblik organizacija civilnoga društva u Hrvatskoj. Udruga je svaki oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više  fizičkih, odnosno pravnih osoba, koje se, radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za zaštitu ljudskih prava i sloboda, te ekološka, humanitarna, informacijska, kulturna, nacionalna, pronatalitetna, prosvjetna, socijalna, strukovna, športska, tehnička, zdravstvena, znanstvena ili druga uvjerenja i ciljeve, a bez namjere stjecanja dobiti, podvrgavaju pravilima koja uređuju ustroj i djelovanje toga oblika udruživa­nja. (Zakon o Udrugama NN 74/14, 70/17, 98/19).

Udruge u Hrvatskoj, kroz obavljanje najrazličitijih društveno važnih djelatnosti, u velikoj mjeri preko volonterskog rada, lokalno i nacionalno, ali i na EU razini daju značajan doprinos oblikovanju boljeg i pravednijeg društva kroz građanske inicijative, zagovaranje i zaštitu ljudskih prava i ranjivih skupina, aktivno sudjelovanje u oblikovanju različitih nacionalnih propisa, programa i strategija i obavljanje socijalnih i javnih usluga od općeg interesa u području obrazovanja, zdravstva, socijalne skrbi, sporta, itd.

Izvori:

Zakon o udrugama (NN 74/14, 70/17, 98/19).

Nacrt nacionalne strategije stvaranja poticajnog okruženja za razvoj civilnoga društva od 2017. do 2021. godine.

Predstavnica sekcije:

Kontakt: HKSP.nvo@gmail.com

Josipa Vučica je rođena 1987. u Splitu gdje je završila osnovnu i srednju školu. Diplomirala je na Edukacijsko – rehabilitacijskom fakultetu u Zagrebu 2011. godine i stekla zvanje magistre socijalne pedagogije. Za vrijeme studija je bila uključena kao volonterka i stručna suradnica u rad organizacija civilnog društva (Plavi telefon i Duga – dom za  djecu i odrasle žrtve nasilja). Nakon stjecanja diplome,  vratila se u Split gdje je stekla radno iskustvo kao pedagoginja u Zdravstvenoj školi Split i kao vježbenica – odgajateljica djece i mladih s poremećajima u ponašanju u Domu za odgoj djece i mladeži Split. Položila je stručni ispit za socijalnog pedagoga u Ministarstvu socijalne politike i mladih 2013. godine. U udruzi MoSt radi od 2013. godine kao socijalna pedagoginja u Centru podrške djeci i mladima s problemima u ponašanju, u okviru kojeg se primarno bavi individualnim i grupnim savjetovanjem, osmišljavanjem i provedbom edukativnih radionica za djecu, mlade i njihove obitelji, te koordinacijom i pružanjem podrške volonterima. Završila je edukaciju za psihoterapeuta realitetne terapije 2017. godine. Radi kao supervizorica Europskog instituta za realitetnu terapiju i vanjska suradnica Centra za socijalnu skrb Split na preventivnom programu „Zastupam sebe, poštujem tebe“.